FRANCUSKA
Republika Francuska (francuski: République française) je suverena država u Zapadnoj Europi koja uključuje i nekoliko prekomorskih departmana i teritorija. Metropolitanska Francuska, što je termin koji se koristi za francuski teritorij u Europi, proteže se, na relaciji sjever-jug, od Mediterana do La Manchea i Sjevernog mora, odnosno, na relaciji istok-zapad, od Rajne do Atlantika. Francuska je jedna od samo tri zemlje (uz Maroko i Španjolsku), koja ima i atlantsku i mediteransku obalu. Zbog svog oblika, za Francusku se često koristi naziv l’Hexagone
Ajfelov toranj (Tour Eiffel) je željezni toranj ukupne visine 324 m koji se nalazi u Parizu, u Francuskoj. Nazvan je po Alexandreu Gustavu Eiffelu, inženjeru koji ga je osmislio. Građen je od 1887. do 1889. godine, predstavljen 31. marta 1889. godine u povodu Svjetske izložbe kojom je obilježena 100-ta godišnjica Francuske revolucije, dok je za posjetioce otvoren 6. maja iste godine. Izgradnjom Eiffelovog tornja, Keopsova ili Velika piramida u Gizi, u Egiptu izgubila je dotadašnji status najviše građevine na planeti, a toranj je ostao najviši sve do izgradnje njujorške zgrade Chrysler Building 1930. godine. Broj stepenica od dna do vrha građevine je tokom historije
varirao. Tako je na dan izgradnje toranj imao 1.710 stepenica, a nakon
nekoliko renovacija danas ima 1.665. Željezna konstrukcija tornja je
teška 7.300 tona, dok cijela građevina teži 10.100 tona. Pri najvećem vjetru vrh tornja oscilira samo 12 cm, ali zato visina varira čak do 15 cm pri najvišim temperaturama.
Kako bi se Eiffelov toranj zaštitio od hrđe, svakih sedam godina
njegova površina se prekriva sa 50 tona boje u tri sloja. Ajfelov toranj
je simbol Pariza i Francuske i najposjećenija turistička lokacija na svijetu (uz naplatu) sa 6,893 miliona posjetilaca u 2007. godini.
Po površini, Francuska je najveća zemlja Zapadne Europe i Europske unije, dok je na europskoj razini ukupno treća. S gotovo 67,000,000 stanovnika, Francuska je druga najmnogoljudnija zemlja Europske unije. Francuska je unitarna polupredsjednička ustavna republika sa središtem u Parizu, koji je najveći grad te kulturno i prometno središte zemlje. Aktualni Ustav, usvojen 4. listopada 1958., definira državu kao sekularnu i demokratsku, uz suverenitet koji proizlazi iz naroda. Nacionalni ideali izneseni su u slavnoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina, jednom od najranijih dokumenata o ljudskim pravima, koja je donesena 26. kolovoza 1789., u jeku Francuske revolucije.
Prvi stanovnici Francuske bili su plodni umjetnici. Prije više od 20.000 godina realističnim slikama životinja ukrašavali su spilje u Lascauxu i drugdje. Rezbarili su oblike životinjskih glava iz kosti, rogova i kamena.
Početak pisane povijesti današnjeg teritorija Francuske nastupa pojavom Gala na njenom teritoriju. Ako bismo uzeli u obzir prvobitno ime ovog naroda, oni bi se danas u povjesnim knjigama zvali Keltima jer ih je grčki povjesničar još 517. godine prije nove ere tako imenovao. S druge strane Rimljani
su im dali ime Gali, tako da je samo radi imena ovaj negdašnji veliki
narod sada podijeljen na one koji su živjeli u današnjoj Francuskoj i
one koji su živjeli na britanskim otocima.
Danas zvuči gotovo nevjerojatno da se taj narod bez ikakve centralne uprave i puteva uspio proširiti preko cijele Europe od Škotske do Turske gdje jedna pokrajina dobiva ime Galatia zbog velikog broja naseljenih Gala.
Karlo Veliki
bio je, neupitno, najmoćniji evropski vladar svoga vremena. Njegova
vladarska sposobnost omogućila je ekspanziju franačkog teritorija, a
odnosi s crkvom donijeli su mu brojne privilegije. Karlo Veliki je, s
druge strane, bio i jedan od rijetkih kulturno osviještenih vladara
svoga doba, iako sam nije znao čitati ni pisati.
Napoleon Bonaparte
je od mnogih viđen kao spasitelj revolucionarnih ideala i utjelovljenje
pobjede istih nad apsolutističkom tiranijom. Međutim, u samo nekoliko
godina, Napoleon se transformirao u onog vladara protiv kakvih se
načelno borio po dolasku na vlast. Iz istog je razloga Ludwig van Beethoven prekrižio posvetu Napoleonu sa svoje Eroice.
Francuska proizvodi 75% električne energije u nuklearnim elektranama, po čemu je na prvom mjestu na svijetu.
Kad se kaže Francuska, vecinu ljudi to asocira na dobro vino,
vrhunsko jelo i životni stil kojom ova zemlja oduševljava ceo svet.
Raznoliki pejzaž, jedne od najposecenijih zemalja na svetu i dalje
inspiriše mnoge umetnike, pisce i slikare širom sveta.
Francuska je bila naseljena još pre 5000 godina. Od tada pa sve do danas, Francuska je cenatr svetske kulture, umetnosti i mode.
SLOBODANKA I MELISA